Gimnazije su četverogodišnje općeobrazovne škole.

U gimnazijskim programima učenici stječu vrlo široka, općeobrazovna znanja koja

predstavljaju osnovu za nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama.

Gimnazija završava polaganjem državne mature, a učenik stječe srednju školsku

spremu koja mu omogućuje nastavak obrazovanja i upis studija na fakultetima,

visokim školama ili umjetničkim akademijama.

Prema vrsti nastavnog plana i programa postoji pet vrsta gimnazija.

Opća gimnazija podrazumijeva uravnotežen odnos svih općeobrazovnih nastavnih

predmeta, a od drugog razreda izborna nastava je obvezni dio nastavnog plana i

i programa.

Pri upisu u gimnaziju učenici alternativno biraju izborni program etike ili vjeronauka

od prvog razreda. Uz etiku i vjeronauk učenik može izabrati predmete koje škole

nude sukladno svojim materijalnim i kadrovskim mogućnostima.

Prvi strani jezik je u pravilu nastavak učenja onog jezika koji su učenici učili u

osnovnoj školi, dok drugi strani jezik mogu uzeti i početnici.

Školovanje hotelijersko-turističkog tehničara prilagođeno je zahtjevima

širokog raspona poslova u hotelima, hotelskim poduzećima, turističkim

agencijama i drugim sličnim poduzećima turističke ponude.

Hotelijersko-turistički tehničar radi u mnogobrojnim poslovima na

različitim radnim mjestima:

        - izrađuje i ostvaruje evidenciju i ekonomsku analizu turističkih

          i izletničkih aranžmana te aranžmana službenih putovanja

      -  obrađuje turističko tržište, obavlja akviziciju, kalkulativne proračune i

         dopisivanje s domaćim i inozemnim poslovnim partnerima uz korištenje

         stranih jezika i daktilografije

      -  koordinira rad službi u turističkoj agenciji i u prodajnom odjelu hotela

      -  obavlja šalterske i recepcijske poslove te poslove u propagandno-

         turističkoj djelatnosti

U obavljanju poslova hotelijersko - turistički tehničar koristi, uglavnom,

uredsku opremu.

Zbog izuzetnih napora koje zahtijeva turistička sezona i izravnih kontakata

s turistima i poslovnim partnerima, ovo zanimanje zahtijeva izrazitu

psihofizičku spremnost i zdravlje.

Kandidati za ta zanimanja moraju poznavati strane jezike, imati

razvijenu opću kulturu, smisao za ustrojstvo rada i biti komunikativni.

Nakon završene škole i položene državne mature moguć je nastavak obrazovanja

na strukovno srodnim i drugim visokim učilištima.

Konobar obavlja pripremne radove prije posluživanja, održava uređaje i inventar

ugostiteljskog posluživanja, postavlja stolove, poslužuje sve vrste jela i sl.
 
Budući da konobar sudjeluje u izravnom kontaktu s inozemnim i domaćim gostima,

mora poznavati strane jezike te imati solidne osnove opće kulture.

Poznavanje robe i prehrane, biologije, ekologije, higijene i osnova psihologije čine

osnovu školskog programa za stjecanje strukovnog znanja, a predmeti praktičnih

sadržaja čine osnovu za postizanje spretnosti i vještina u ugostiteljskom

posluživanju.

 
Ovo zanimanje je vrlo naporno zbog neujednačenog trajanja radnog vremena, a

najčešće produženog i noćnog pa se traži dobro psihofizičko zdravlje i stabilnost.

Osobito je važna ukupna tjelesna spretnost, uglađenost, urednost, komunikativnost,

ljubaznost i ugodna vanjština.

Konobar se može zaposliti u ugostiteljskim objektima svih vrsta i kategorija i u

obiteljskom poslu.

 
Nakon završene škole moguće je daljnje usavršavanje i napredovanje u struci,

doškolovanje za zanimanje turističko-hotelijerski komercijalist, a uz određene

uvjete može se nastaviti školovanje srodnog stručnog studija.

Osnovni poslovi slastičara su pripremanje svih vrsta hladnih i toplih jela i slastica. U okviru prigotavljanja jela i slastica slastičari naručuju sirovine, namirnice i poluproizvode, preuzimaju naručenu robu, skladište je i čuvaju od kvarenja, sudjeluju u svim dijelovima tehnološkog postupka prigotavljanja jela, odnosno slastica.

Uz slastičarske vještine, potrebna je spretnost u primjeni standarda u obrocima, primjeni zdrave, dijetalne i makrobiotike prehrane, te razvoj prije svega nacionalne hrvatske kuhinje kao i kuhinje drugih zemalja.

Slastičari rukuju mnogobrojnim kuhinjskim strojevima, alatima i posuđem koje ima vrlo različite namjene.

Uz opću fizičku spretnost traži se snalažljivost, čistoća, urednost i odgovornost.

Djelatnici tih zanimanja mogu se zaposliti u ugostiteljstvu svih vrsta i kategorija, prehrambenoj industriji, a mogu voditi i obiteljski posao.

Nakon završene škole učeniku se pruža mogućnost daljnjeg usavršavanja u struci, doškolovanje za zanimanje hotelijer: smjer ugostiteljstvo, prekvalifikacija u druga ugostiteljska zanimanja te upis na više i visoke strucne škole (ukoliko učenik položi razredbeni ispit).

Osnovni poslovi kuhara su pripremanje svih vrsta hladnih i toplih jela. Za uspješno

obavljanje tih poslova tijekom obrazovanja stječe se dobra osnova strukovnog

znanja iz područja biologije, higijene, ekologije, prehrane i gospodarstva.
 
Iako se obrazovanje kuhara zasniva prvenstveno na pripremanju jela, tijekom

školovanja osposobljavaju se i za ustrojavanje rada u kuhinji, naručivanje sirovina,

namirnica i poluproizvoda te pravilno skladištenje istih, rukovanje raznim kuhinjskim

strojevima, alatima i posuđem.

Kuhar se može zaposliti u ugostiteljskim objektima, prehrambenoj industriji i

obiteljskom poslu.
 
Nakon završene škole moguće je daljnje usavršavanje i napredovanje u struci,

doškolovanje za zanimanje turističko-hotelijerski komercijalist, a uz određene

uvjete može se nastaviti školovanje srodnog stručnog studija.